Bloggfęrslur mįnašarins, jśnķ 2009

Er žaš svo?

Ég ętla ekki meš žessari fęrslu aš tjį mig um icesave eša annaš sem gengiš hefur į ķ okkar litla samfélagi aš undnaförnu. Ég held aš afstaša mķn hafi įšur komiš fram. Auk žess finnst mér umręšan ķ samfélaginu aš undanförnu dįldiš ķ žį veru aš sundra okkur frekar en sameina į tķmum sem žessum. En samt sem įšur žį er ég dulķtiš uggandi yfir žróun mįla aš undanförnu en hef samt stillt mig um aš rķfa kjaft yfir žessu öllu saman žvķ aš mér hefu lęšst sį grunur aš veriš sé aš hanna atburšarįs sem viš, almennir ķslendingar getum ekkert rįšiš viš. Hvaš annaš getur śtskżrt asan viš aš fį žingiš til aš samžykkja icesave og viš umsókn okkar ķ ESB?

Eins og allir vita žį eru icesave skuldbindinarnar sem veriš er aš leggja į žjóšina ógnvęnlegar. Žęr koma til višbótar viš ašrar skuldbindingar sem viš neyšumst til aš taka į okkur vegna bankahrunsins. Mikiš er rętt um svokallaš eignasafn landsbankans gamla sem dekka į allt aš 95% icesave skellsins. Mišaš viš fyrri framistöšu stjórnenda og eigenda landsbankas žį er vafasamt aš treysta mikiš į meint eignasafn. Žetta vita bretar, hollendingar og ašrar žjóšir ESB. Žeir vita einnig aš ķsland mun eiga afar erfitt meš aš standa viš žęr byrgšar sem veriš er aš leggja į žjóšina aš öllu óbreyttu. Ég held aš ķslensk stjórnvöld viti žetta lķka.

Žvķ žykir mér forvitnilegt aš velta fyrir mér hvernig žessi rķki og ESB įsamt ķslenskum stjórnvöldum hafi hugsaš sér aš viš greiddum žessi ósköp. Viš höfum hér į landi gjaldmišil sem ķ daglegu tali kallast króna. Meš henni greišum viš allan žann kostnaš sem til fellur af tilveru okkar hér innan lands. Žessa krónu getum viš žvķ mišur ekki nżtt til aš greiša erlend lįn eša annan kostnaš sem hlżst af višskiptum hvers konar viš ašrar žjóšir.

Til aš afla gjaldeyris höfum viš ķslendinga flutt śt fisk, įl, żmsan išnvarning og ekki sķst seld feršmönnum žjónustu og varning. Žegar viš höfum svo greitt fyrir innfluttar vörur og žjónustu meš žessum sama gjaldeyri höfum viš notaš afgangin til greišslu erlendra lįna og skuldbindinga. Eins og stašan er ķ dag og veršur nęstu įrin mun engin óbrjįlašur ašili kaupa ķslenskar krónur nema til greišslu innlends kostnašar. Śtflutningur okkar mun minnka eitthvaš į nęstu misserum eša jafnvel įrum sökum samdrįttar erlendis. Žvķ minnka gjaldeyristekjur landsins um leiš sem og umręddur afgangur lķka žrįtt fyrir minni innflutning žvķ innfluttar vörur stórhękka ķ verši meš falli krónunnar.

Margir hafa fęrt fyrir žvķ sannfęrandi rök aš meš žessum afgangi žó mikill verši getum viš ekki greitt žęr ógnarbyrgšar sem į okkur eru lagšar ekki sķst vegna žess aš įriš 2011 koma til gjalddaga einir 200 milljaršar sem viš žurfum aš greiša vega lįna sem tekin voru įrin 2006 og 2008 til aš efla gjaldeyrisvarasjóš okkar. Žį eru ótalin žau erlendu lįn sem fyrirtęki og sveitarfélög žurfa af standa skil į.

Žetta vita bretar, hollendingar og ESB fullvel. Žetta eru ekki vanvitar sem žar stjórna žó oft megi žaš viršast svo. Žetta fólk lifir og hręrist innan ķ žeim alžjóšlega potti sem Evrópa er. Žaš sér heildarmyndina oft betur en viš eyjarskeggjar ķ langtķburtuistan sem ķsland óneitanlega er. Ég held aš žetta fólk geri sér alveg grein fyrir fįmenni okkar og gjaldžoli žó aušvelt sé aš ķmynda sér annaš. Ég hef žaš į tilfinningunni aš žetta fólk hafi gert ķslensku stjórnvöldum grein fyrir žessu. Žvķ grunar mig sterklega aš bretar, hollendingar og ESB hafi įsamt ķslensku stjórnvöldum įkvešiš aš ķsland veriš tekiš inn ķ ESB innan įrs, jafnvel um nęstu įramót og aš krónunni verši skipt śt fyrir evru fyrir įriš 2011 svo landiš geti greitt sķnar ógnarskuldbindingar sem byrja aš falla į žjóšina af fullum žunga žaš įriš. Žetta held ég aš verši gert žrįtt fyrir öll žau formlegheit sem önnur rķki verša aš sęta viš inngöngu og upptöku evru aš įkvešnu tķma loknum. Neyšarįstand žjóšarinnar einfaldlega heimilar ESB aš leyfa žessa ašferš viš inngöngu ķslands og upptöku evru ķ kjölfariš žvķ žrįtt fyrir allt erum viš ekki nema rétt rśmlega 300 žśsund sįlir og umheimurinn mun skilja ašstęšur okkar.

Žetta er held ég eina leišin til aš ķsland geti stašiš viš allt žaš sem framundan er įn žess aš fara ķ formlegt žjóšargjaldžrot žvķ framundan er innlausn allra žeirra jöklabréfa og krónubréfa sem liggja inni ķ hagkerfinu žegar gjaldeyrishöftin verša afnumin į nęstu misserum. Bśast mį viš aš allur sį gjaldeyrisvaraforši sem til er eša um um 700 milljaršar žurkist śr žegar žau ósköp gerast. Bendi svo į aš žessi varaforši er til styrkingar krónunni okkar og er allur tekin aš lįni frį AGS og sešlabönkum erlendis og žau lįn eiga aš greišast upp į nęstu įrum.

En žetta eru algjörlega įbyrgšarlausar pęlingar af minni hįlfu og ég verš ekkert fśll žó einhver reki žęr öfugar ofanķ mig.

Kvešja aš noršan.


Vanhęf rķkisstjórn?

Eftir fréttir dagsins ķ dag žar sem Jóhanna segir aš taka veriš rķkisfjįrmįlin "fastari tökum" og aš "vandin sé mun meiri en hśn įtti von į" hef ég oršiš talsvert hugsi. Žaš lęšist aš mér mikill efi um aš rķkisstjórnin muni rįša viš vandann, aš hann sé miklu mun stęrri en hśn hefur gert sér grein fyrir. Fyrir hrun afneitaši žįverandi rķkisstjórn vandanum, viš žekkjum öll žį sögu. Ķ hruninu og eftirleik žess var žįverandi rķkisstjórn engu hęfari til aš rįša viš vandann. Žjóšin varš öskureiš og žaš skiljanlega. Viš fengum kosningar og fengum Samfylkingu og Vinstri-gręnum meirihluta į žingi.

Į žeim stutta tķma sem lišin er eftir kosningar hefur žjóšin veriš ķ eins konar millibilsįstandi og hefur gefiš nżrri stjórn tękifęri til aš taka į vandanum. Lausn rķkisstjórnarinnar viršist vera sś aš fęra vandan yfir į heršar almennings sem įtti litla sem enga sök į vandanum ašra en žį aš treysta stjórnmįlamönnum sķnum fyrir stjórn landsins og trśa oršum bankana um snilli žeirra.

Undanfarnar vikur hefur rķkisstjórnin bošaš mikin nišurskurš į fjįrframlögum til velferšamįla. Žjóšin hefur sętt sig viš žann bošskap vitandi žaš aš einhverjar fórnir žurfi aš fęra til aš greiša fyrir mistök og vanhęfni fyrri stjórnmįlamanna. Hversu mikil sś fórn ętti aš vera hefur hins vegar veriš nokkuš óljóst og žvķ erfitt fyrir hinn óbreytta ķslending aš įtta sig žvķ sem er ķ vęndum og er ég žar ekki undanskilin. Nś hefur komiš ķ ljós aš vandin og nišurskuršurinn sem er bošašur er miklu mun meiri en upplżst var. Ekki er laust viš aš um mann lęšist nokkur hrollur viš žennan bošskap. Enn hefur ekki veriš lįtiš uppi ķ hverju žessar ašgeršir felast eša ķ hve miklu magni en ljóst aš ekkert okkar hefur upplifaš slķkt įšur.

Ég óttast žaš aš žegar hinn óbreytti ķslendingur fįi aš heyra hversu mikinn nišurskuršurinn verši muni honum bregša all svakalega. Žegar hann svo gerir sér grein fyrir aš hann eigi aš greiša skuldir bankana og erlendra "fjįrfesta" (jöklabréfin og fleira ķ žeim dśr), žį muni reišin, sem nś liggur ķ dvala, magnast og žaš verulega. Reišin veršur ekki minni žegar hann gerir sér grein fyirr žvķ aš samfélagiš sem hann og forfešur hans hafa byggt upp undanfarna įratugi verši rifiš nišur og velferšakerfiš sem hann hafši byggt upp meš mikilli bįrįttu og elju verši rśstir einar. Sjįlfur samfélagssįttmįlin er ķ hęttu.

Er žessi rķkisstjórn jafnvanhęf og sś fyrri? Veršur stórsköddun į samfélaginu žaš sem koma skal? Er žaš naušsynlegt til aš byggja upp nżtt og betra samfélag? Ég er ekki svo sannfęršur um žaš - nema viš nįum um žaš samkomulagi mešal žjóšarinar. Til žess žarf žjóšin réttlęti. Réttlętinu veršur aš fullnęgja svo viš nįum sįttum og getum byggt samfélagiš upp į nż. Viš skulum aldrei gleyma žvķ aš hér var framin glępur af įšur óžekktri stęršargrįšu og žvķ žufum viš og eigum aš fį réttlęti. Viš skulum heldur aldrei gleyma žvķ aš žįverandi stjórnvöld mįttu og įttu aš vita hvaš vęri ķ vęndum og įttu aš bregšast viš en kusu aš gera žaš ekki.

Mun bśsįhaldabyltingin hefjast aš nżju ķ haust eša fyrr?


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband